Vještačka inteligencija i budućnost radne snage
Juče je OpenAI predstavio Codex, alat koji koristi vještačku inteligenciju za programiranje, odnosno, za generisanje koda na osnovu zahtjeva navedenih na običnom engleskom jeziku. Codex pokreće i GitHub Copilot, projekat iste namjene, aktuelan u posljednjih mjesec dana. Sada će, pored GitHub-a i druge firme i programeri koji dobiju pristup privatnoj beta verziji moći da koriste Codex za svoje aplikacije. Koliko je Codex dobar možete vidjeti na videu:
Zašto je to važno?
Roboti su već automatizovali rutinski manuelni rad, od proizvodnje automobila do usisavanja kuće. Vještačka inteligencija će automatizovati i rutinske poslove koji se obavljaju upotrebom kompjutera i drugih mašina.
Sam Altman, jedan od osnivača OpenAI-a, nekada direktor Y Combinator-a, najpoznatijeg startap akceleratora na svijetu, rekao je:
Prediction: AI will cause the price of work that can happen in front of a computer to decrease much faster than the price of work that happens in the physical world.
— Sam Altman (@sama) June 13, 2021
This is the opposite of what most people (including me) expected, and will have strange effects.
Ono što je važno napomenuti je način na koji vještačka inteligencija radi i kako će to uticati na budućnost radne snage. Neuronske mreže koje se danas koriste za sisteme vještačke inteligencije rade tako što pronalaze šablone u ogromnoj količini podataka. Ti podaci su uvijek iz prošlosti, što znači da su sistemi vještačke inteligencije fantastični za automatizaciju dosadašnjih aktivnosti, svega što se može uklopiti u neku vrstu šablona. Nažalost, jako puno ljudskog rada, bez obzira pričamo li o fizičkom ili mentalnom radu je, u suštini, šablon. Na primjer, jako veliki procenat posla kod računovođa je šablonski. Čak i kod programiranja, što se vidi u slučaju Codexa, postoji velika količina šablonskih aktivnosti.
Šta nam preostaje, čime ćemo se baviti u budućnosti?
Jedan od predloga je da se prekine sa razvojem vještačke inteligencije, kako ne bismo došli u situaciju da nam mašine postanu gospodari. Strah od novoga postojao je i ranije, kad se započelo sa robotizacijom proizvodnje. Tako su radnici u zemunskoj INSI, svojevremeno, bacili robota za sastavljanje satova kroz prozor, kako bi spriječili gubitak poslova.
Možda je bolje rješenje da se fokusiramo na one poslove u kojima smo i dalje bolji od robota a to su inovativne, kreativne aktivnosti, aktivnosti koje ovakva vještačka inteligencija ne može da automatizuje. Što smo dalje od šablona, veće su nam šanse da izbjegnemo automatizaciju.