TRIZ – ruska škola inovacija

U decembru 1948. godine, drugu Staljinu, tada vrhovnom vođi Sovjetskog Saveza, stiglo je pismo od mladog poručnika Ratne mornarice, Genriha Altšulera. Poručnik je tvrdio da u sovjetskom pristupu inovacijama i pronalazaštvu vlada haos. Takođe, ustvrdio je da postoji metoda koja može pomoći inžinjerima da na organizovan način, u kontinuitetu, dolaze do inovativnih rješenja za tehničke probleme. Smatrao je da ta metoda može iz korijena promjeniti svijet tehnologije. Nazvao ju je TRIZ (теория решения изобретательских задач) ili teorija rješavanja inovativnih zadataka.

Odgovor na pismo stigao je neke dvije godine kasnije. Altšuler i njegov školski drug i partner u razvijanju metode, Rafael Šapiro, pozvani su da dođu u Tbilisi. Odmah po dolasku, uhapšeni su i optuženi za sabotažu. Nakon dužeg ispitivanja i praktično bez suđenja, Altšuler je osuđen na 25 godina zatvora i poslat u Sibir.

Genrih je još u osnovnoj školi počeo da se zanima za mehaniku i pronalazaštvo. Prvi patent je registrovao dok je pohađao deveti razred. U desetom razredu je razvio brod sa raketnim pogonom.

Sa svojih 20 godina, osmislio je metod za napuštanje nepokretne podmornice bez ronilačke opreme. Vojska je proglasila metod vojnom tajnom, a Altšuler je dobio posao u patentnom zavodu sovjetske Ratne mornarice na Kaspijskom moru. Radeći u Zavodu, na nagovor šefa, osmislio je jedan od prvih bojnih otrova koji se mogao napraviti od običnih ljekova. Kao nagradu za uspješan pronalazak, dobio je sastanak sa drugom Berijom, tada direktorom KGB-a. Par godina kasnije, isti taj KGB, optuživao ga je da je iskoristio svoj izum da sabortira paradu Crvene Armije.

Analizirajući hiljade patenata, zajedno sa Šapirom, Genrih je došao da zaključka da je inovacija u stvari samo uklanjanje kontradikcija uz pomoć određenih principa. Dvojac je uspio da formuliše nekih 20 principa inovacija i tako definisao preteču TRIZ metode. Šapiro je bio toliko uzbuđen pronalaskom, da je došao na “genijalnu” ideju da napišu pismo Staljinu.

Altšuler je toliko vjerovao u svoju metodu da je koristio i u zatvoru, da bi preživio ispitivanje. Naime, zatvorenici su, tokom ispitivanja, danima bili lišavani sna. Čim bi zatvorili oči, stražari bi ih budili i vodili na dalja ispitivanja. Genrih je tražio način da u isto vrijeme spava i bude budan. Naizgled nerješivo. Jedini dozvoljeni odmor bilo je sjedenje otvorenih očiju. Altšuler je uzeo papir od cigarete, odcjepio dva komada u obliku očiju i pregorelom šibicom iscrtao zjenice. Kolega iz ćelije je pljunuo na papire i zalijepio ih Genrihu preko kapaka. Na taj način je uspio da svakoga dana odspava nekoliko sati.

Kada je prebačen u kamp gdje je robijala “reakcionarska inteligencija”, iskoristio je prisustvo poznatih profesora, arhitekata i umjetnika da dobije opšte obrazovanje. Organizovao ih je da mu 12 do 14 sati dnevno drže predavanja.

U martu 1953. godine, Staljin umire. Godinu ipo dana kasnije, Altšuler je pušten iz zatvora. Tokom cijelog trajanja robije, Genrih je radio na usavršavanju TRIZ metode, što je nastavio i po izlasku. Analizirao je preko 200.000 patenata i došao do ciffre od oko 1.500 kontradikcija koje se mogu riješiti upotrebom jednostavnih principa. Sve je ovo radio bez pomoći države, a izdržavao se pišući naučnu fantastiku pod alijasom H. Altov.

Krajem 50-tih godina, počinje da piše pisma Uniji sovjetskih pronalazača kako bi mu dopustili da prezentira svoja istraživanja i zaključke. Tek 1968. godine, nakon više stotina poslatih pisama, dobija priliku da održi seminar članovima Unije. Seminar je održan u decembru 1968. godine u Gruziji. Na seminaru upoznaje nekoliko mladih inžinjera, koji oduševljeni metodom otvaraju škole širom Sovjetskog Saveza u kojima se učila primjena TRIZ metoda.

Iduće godine, Altšuler izdaje knjigu Algoritmi pronalazaštva gdje predstavlja 40 principa invencije, koji su i danas osnova TRIZ metode. Sve do raspada SSSR-a, TRIZ je tretiran kao državna tajna, metoda koja “kamenje pretvara u zlato”, i nije bila poznata na Zapadu. Od 90-tih pa nadalje, TRIZ se koristi i dalje razvija u najrazvijenijim zemljama svijeta, kao moćan metod za rješavanje problema, ne samo u tehnološkoj sferi, već i u biznisu, obrazovanju, medicini i drugim disciplinama.

Kako izgleda TRIZ metoda?

Da bi razumjeli TRIZ metodu poći ćemo od nivoa inovativnosti. Analizirajući stotine hiljada patenata, Alšuler je došao do zaključka da nije svaki problem riješen sa istim stepenom inovativnosti. Definisao je 5 nivoa, koji su predstavljeni u sljedećoj tabeli:

Nivoi inovativnosti

Na prvom nivou, postojeći proizvod/sistem se ne mijenja. Na drugom nivou se mijenja ali ne suštinski. Na trećem nivou dolazi do suštinskih promjena. Na četvrtom nivou se dobija praktično nov proizvod/sistem a na petom nivou se mijenja i nadsistem kojem proizvod/sistem pripada.

U okviru TRIZ metode razvijeno je nekoliko tehnika, principa i podmetoda koje služe da se sistematski inovativno rješavaju problemi.

Altšuler je proučavanjem hiljada patenata došao do zaključka da se inovativnost pokazuje rješavanjem kontradiktornih situacija. Te kontradikcije mogu biti tehničke i fizičke. Tehničke se rješavaju upotrebom 40 principa inovativnosti, odnosno otklanjanja kontradikcija.

Neki od principa su:

• Segmentacija – Podijeliti objekat na nezavisne djelove. Učiniti objekat modularnim. Povećati stepen fragmentacije.
• Asimetrija – Zamijeniti simetričan oblik asimetričnim. Ako je oblik asimetričan, povećati stepen asimetrije.
• Objedinjavanje – Objediniti u prostoru srodne objekte ili objekte slične namjene. Objediniti u vremenu srodne i slične operacije.
• Periodično djelovanje – Umjesto kontinualne akcije koristiti periodičnu ili pulsirajuću akciju. Ako je akcija već periodična, promjeniti joj amplitudu ili frekvenciju. Korišćenje pauza između impulsa za izvođenje raznih aktivnosti, itd.

Kako da znamo kada i koji princip primjeniti. U okviru TRIZ metoda razvijen je i algoritam rješavanja inventivnih zadataka ili skraćeno ARIZ (Алгоритм решения изобретательских задач). ARIZ je imao više iteracija a posljednja iz 1985. godine sadrži 9 koraka. Korake možemo grupisati u 3 faze.

Koraci u ARIZU su:

1. Restrukturiranje problema

• Analiza sistema
• Analiza resursa
• Definisanje idelanog finalnog rezultata i formulisanje kontradikcije

2. Uklanjanje kontradikcije

• Rastavljanje kontradikcije
• Primjena baze znanja
• Promjena “mini problema”

3. Analiza rješenja

• Provjera rješenja i analiza uklanjanja kontradikcije
• Razvoj maksimalne upotrebe rješenja

Pregled svih faza ARIZ-a u “real time” primjeni U prvoj fazi cilj je definisati problem kao kontradikciju i formulisati željeni idealni rezultat. U drugoj fazi, pomoću TRIZ alata tražimo potencijalna rješenja i uklanjamo kontradikciju. U posljednjoj fazi analiziramo rješenje, upoređujemo ga sa drugim mogućim rješenjima i u sklopu implementacije provjeravamo da li je svaki korak ARIZ-a odrađen kako treba.

TRIZ je metoda koju je inžinjer osmislio za inžinjere. Ipak, ona je dovoljno apstraktna da se uz modifikacije može primjeniti i na svijet biznisa. Premisa TRIZ metode je jednostavna:

Bazični koncept TRIZ metoda

Konkretan problem se definiše kao kontradikcija već poznatih elemenata, tj. kao već poznati problem. Zatim se u bazi znanja nalaze principi koji se mogu primjeniti na tu kontradikciju, tj. nalazi se skup potencijalnih opštih rješenja. Potom se bira najbolje opšte rješenje i primjenjuje na konkretan problem. U toku implementacije revidira se primjenjeno rješenje i analizira njegova optimalnost.

Nakon 90-tih godina, istraživači iz različitih oblasti, napravili su modifikacije 40 principa kako bi ih bilo lakše primjeniti u oblastima van inžinjeringa. Tako je početkom 2000-tih napravljen i skup principa koji se odnose na poslovnu pirmjenu.

Ukoliko uzmemo gore nevedene primjere tehničkih principa, njihova primjena u ekonomskoj sferi mogla bi da izgleda ovako:

• Segmentacija: Tehnički principi: Podijeliti objekat na nezavisne djelove. Učiniti objekat modularnim. Povećati stepen fragmentacije. Biznis principi: Podijeliti organizaciju na autonomne poslovne ili profitne centre. Velike projekte podijeliti u manje podprojekte. Prodajna mjesta voditi kao franšize. Segmentirajte tržište u mikro-niše. Primjenite Kano dijagram(Excitement, Performance, Treshold) za svaki proizvod. Koristite privremenu radnu snagu za nagle skokove u tražnji. Transportujte robu u standardnim kontejnerima. Pravite modularne proizvode sa razmjenjivim djelovima. Segmentirajte/distribuirajte donošenje odluka. Omogućite rad od kuće ili druge udaljene lokacije.

• Asimetrija: Tehnički principi: Zamijeniti simetričan oblik asimetričnim. Ako je oblik asimetričan, povećati stepen asimetrije. Biznis principi: Primjenite različite marketing strategije za različite grupe kupaca. Ne posmatrajte tržište kroz normalnu/Gausovu distribuciju karakteristika. Segmentirajte budžetske jedinice i ne tretirajte ih proporcionalno. Uključite radnike u proces odlučivanja i dajte im prednost u odnosu na menadžere.

• Objedinjavanje: Tehnički principi: Objediniti u prostoru srodne objekte ili objekte slične namjene. Objediniti u vremenu srodne i slične operacije. Biznis principi: Umrežite sve kompjuterske sisteme. Primjenite just-in-time logistiku. Vertikalno integrišite kompanije iz proizvodnog lanca. Horizontalno integrišite kompanije koje proizvode slične proizvode. Uključite kupce u proces dizajniranja, proizvodnje i prodaje.

• Periodično djelovanje – Tehnički principi: Umjesto kontinualne akcije koristiti periodičnu ili pulsirajuću akciju. Ako je akcija već periodična, promjeniti joj amplitudu ili frekvenciju. Korišćenje pauza između impulsa za izvođenje raznih aktivnosti, itd. Biznis prinicipi: Proizvodite u serijama. Rotirajte menadžere periodično. Dajte ljudima duže neplaćeno ili plaćeno odsustvo kako bi se odmorili od posla. Kontrolišite u nepravilinim vremenskim intervalima. Radite ocjenu performansi zaposlenih nedeljno ili mjesečno a ne samo jednom godišnje. Ograničite sastanke vremenski i prostorno. Održavanje radite van radnog vremena. Iako je prvenstveno namijenjen inžinjerima i rješavanju tehnoloških problema,

TRIZ je moćan misaoni alat za rješavanje problema i u drugim oblastima. Moguće ga je primjeniti i u biznisu, posebno prilikom rješavanja problema u sferama koje se mogu formalno predstavljati, kao što su organizacija preduzeća ili generisanje poslovnih modela. Takođe, izuzetno je koristan u kompanijama gdje su tehnologija i biznis snažno isprepletani, poput startapa, biotehnoloških i IT kompanija ali i kod kompanija koje imaju formalno uređene procese, kao što su finansijske institucije, zdravstvene ustanove i slično. Ipak, treba biti oprezan i ne dozvoliti da se upadne u zamku mehaničke primjene algoritma, kako se ne bi postiglo upravo suprotno od namjere njegovog tvorca.

Genrih Altšuler je posvetio život pronalaženju algoritma za kreativnost pa bi prilikom primjene njegove tehnologije trebali voditi računa o tome da je cilj TRIZ metode kreativnost dostupna većem broju ljudi i organizacija a ne formalizacija još jednog procesa.

Za kraj, jedna priča koja svjedoči o revolucionarnosti TRIZ metoda. Na jedan od seminara koje je Altšuler držao, došao je i Robert Kaljmanovič Englin, u to vrijeme čuveni pronalazač u ozbiljnim godinama, sa preko 40 značajnih pronalazaka. Nakon što je saslušao predavanje o tome kako se rješavaju problemi TRIZ metodom, ostao je još dugo da sjedi u sali, držao se rukama za glavu i ponavljao “Bože moj, koliko uzalud protraćenog vremena”.